Studentski servis

NAJVAŽNIJE ODREDBE I PROMJENE KOJE DONOSI NEDAVNO USVOJEN ZAKON O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA

Novi Zakon će značajno unaprijediti i regulirati posredovanje i obavljanje studentskih poslova 

Dugo najavljivan Zakon o obavljanju studentskih poslova stupio je na snagu 8. studenoga 2018. godine, zamijenivši zastarjeli Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine

UVOD

Dugo najavljivan Zakon o obavljanju studentskih poslova stupio je na snagu 8. studenoga 2018. godine. Od toga dana svi studentski centri u RH primjenjuju Zakon, u prvom redu kako bi se omogućio rad svim studentima i drugim osobama u skladu sa Zakonom.

Stupanjem na snagu toga Zakona prestao je važiti Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine, ali svi postupci i ugovori posredovanja započeti temeljem dosadašnjega Pravilnika sukladno općim pravnim propisima dovršit će se prema odredbama toga Pravilnika. Nazovimo to prijelaznim razdobljem u kojem „novo zamjenjuje staro“. Gospodina Tihomira Milinovića, rukovoditelja Studentskoga servisa u Studentskom centru Osijek, zamolili smo da ukratko nabroji najvažnije odredbe i promjene koje donosi novi Zakon te iznese prve dojmove o njegovoj praktičnoj primjeni.

Vrijeme koje je prethodilo stupanju na snagu Zakona, prve inicijative, prijedloge i rasprave najviše je pratila tvrdnja kako će u smislu toga Zakona i propisa biti izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti i da će biti određen model za izračun minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu. Očekivalo se veliko povećanje studentske radne populacije i veliko povećanje broja članova Studentskoga servisa, gotovo pravi „bum“ na tržištu rada općenito. Sa sigurnošću, a na osnovi relevantnih podataka o broju novih članova, možemo istaknuti kako do toga nije došlo.

Izostao „bum“ broja novoučlanjenih studenata

Broj izvanrednih studenata, novih članova Studentskoga servisa, u proteklih mjesec dana gotovo je zanemariv u odnosu na očekivane brojke i najave. Iz naših baza podataka i preglednika vidljivo je kako je broj novoučlanjenih studenata gotovo jednak broju za isto razdoblje proteklih godina kada izvanredni studenti nisu imali pravo na rad. Zašto je tomu tako? Nama koji smo u tom poslu svakodnevno, dugi niz godina, to i nije nešto posebno neočekivano. U tu svrhu valja podsjetiti što je gore potpisani autor napisao u tekstu/komentaru na temu „Što će nam donijeti novi Zakon?“koji je objavljen u Sveučilišnom glasniku u studenom 2017. godine: „Pojam izvanrednoga studenta na fakultetima sve više gubi smisao u dijelu obveze nazočnosti na predavanjima, a njihovo je slobodno vrijeme gotovo izjednačeno slobodnom vremenu redovitih studenata. Prema nama dostupnim podatcima, broj izvanrednih studenata u odnosu na redovite takav je da redoviti studenti, ali ni stalno zaposleni, neće dobiti preveliku konkurenciju na tržištu rada. To možemo potkrijepiti i pokazateljima nedostatka radne snage u našem okruženju jer se unazad nekoliko godina susrećemo s većom ponudom no što je potražnja.“

Tomu razlogu svakako treba dodati i uvjete koje mora zadovoljavati svaki član Studentskoga servisa, odnosno novim je Zakonom uređeno oporezivanje dohotka u pravima i obvezama tako da su izjednačeni redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili neki drugi prihod (ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva). Dugogodišnje studiranje, mijenjanje fakulteta, protek akademske godine bez ECTS boda uvjeti su koji daju pravo na obavljanje studentskoga posla. Kako bi se ograničilo vremensko pravo na rad, sukladno Zakonu, pravo na rad ne ostvaruju studenti:

– koji studiraju dulje od dvostrukoga vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini;

– koji u prethodnoj akademskoj godini (ako student nije brucoš) nisu ostvarili najmanje 1 ECTS bod i

– koji nisu dva puta promijenili studijski program i treći put upisuju prvu godinu iste razine.

Osnovne odredbe, pojmovi i sudionici

Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata donesen je još 1996. godine. Velik je odmak od dana njegova stupanja na snagu i današnjega vremena, stoga je jasno kako je došlo do velikih promjena na tržištu rada što se odrazilo i na studentski rad. U vrijeme donošenja Pravilnik je zadovoljavao gotovo sve potrebe našega posredovanja. Sukladno tom vremenu, regulirao je međusobna prava i obveze naručitelja posla, izvođača posla i posrednika. Zakon o obavljanju studentskih poslova prilagođen je vremenu u kojem živimo te u potpunosti uređuje prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla i ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Zakon jasno definira osnovne odredbe, pojmove i sudionike obavljanja studentskih poslova. U potpunosti i jasno daje značenje pojmu student, kao osobi koja u smislu Zakona ima pravo na rad i kojega u pojedinim odredbama Zakon naziva izvođačem.

* Student/i su osobe koje pohađaju preddiplomske, diplomske, integrirane, specijalističke, sveučilišne ili stručne studije (pojednostavljen članak 2., točka 1. Zakona) na visokim učilištima u RH.

* Osim na izvanredne studente, pravo na rad proširuje i na građane RH i građane Europske unije s prebivalištem u RH koji studiraju na visokom učilištu izvan RH ili studente na razmjeni za vrijeme studiranja u RH.

Dosadašnjim Pravilnikom studentima, građanima Europske unije koji imaju prebivalište u RH, a studiraju na visokim učilištima izvan RH, nije bilo omogućeno raditi. Stupanjem na snagu novoga Zakona ostvarit će se i to pravo. Ta je novìna velik doprinos mobilnosti studenata, odnosno Bolonjskom procesu kao zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru, dodiplomskom i diplomskom načinu dovršetka fakulteta, mogućnosti nastavka diplomskoga studiranja ili nekih godina studija na sveučilištima u gradovima unutar EU-a, ali i potrebi za radom i zaradom kada su takvi studenti tijekom praznika ili iz drugih razloga u mjestu svojeg prebivališta.

* Druga osoba – Pravilnikom je bilo određeno da su, osim studentima, „iznimno posrednici mogli posredovati u zapošljavanju kandidata koji su u postupku upisa na studij i za osobe koje su završile studij, ali najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole odnosno studija“. Zakon uvodi pojam prava na rad za drugu osobu koja je u postupku upisa na studij ili osobu koja je završila studij (po uvjetima kako je navedeno u definiciji student) i nema zasnovan radni odnos najdulje tri mjeseca od završetka školske godine, odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka roka od tri mjeseca od završetka studija. Novo je za studenta koji je završio studij – mogućnost rada do kraja akademske godine u kojoj je završio studij, ali i dalje je zadržana i mogućnost rada do isteka tri mjeseca od završetka studija ako je to povoljnije.

* Naručitelj – poslodavac, fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili je to pravna osoba koja je s izvođačem sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla.

* Izvođač – student ili druga osoba koja nakon sklopljenoga ugovora s naručiteljem posla i posrednikom obavlja posao.

* Posrednik – studentski centar ili visoko učilište koje ima rješenje za obavljanje djelatnosti posredovanja.

* Ugovor o obavljanju studentskih poslova – umjesto Ugovora o djelu redovitog studenta.

Zakonom su uređeni naziv i osnovni elementi Ugovora. Vezano uz to vrlo važno pitanje, a u skladu sa Zakonom, Ministarstvo  znanosti i obrazovanja  donijet će Pravilnik o obliku i sadržaju ugovora o obavljanju studentskih poslova. Ministarstvo je uputilo na javno savjetovanje Nacrt prijedloga toga Pravilnika. Javno savjetovanje otvoreno je u razdoblju od 28. studenoga do 28. prosinca 2018. godine.

Zaštita prava i obveza naručitelja i izvođača

Jedna od osnovnih vodilja pri izradi Nacrta Zakona bila je zaštita prava studenta kao izvođača posla (do sada definirani član-izvršitelj posla) i naručitelja posla – poslodavca, ali i njihove obveze po zaključenom Ugovoru o obavljanju studentskih poslova. Ugovor prije sklapanja, odnosno pri samom sklapanju donosi neke nove obveze za sve tri strane u svrhu kvalitetnije zakonom regulirane uspostave odnosa i ispunjenja obveza:

– do sada se ugovor mogao sklopiti prije početka posla, za vrijeme obavljanja posla ili nakon obavljenog posla, a sada se ugovor obvezno sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla;

– ugovor se zaključuje na obrascu koji se može izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili (novo) elektroničkome obliku kada se obvezno potpisuje naprednim elektroničkim potpisom;

– precizirano je razdoblje kojim se ugovor zaključuje za svaki kalendarski mjesec i (ponovno) uvjet je za početak obavljanja posla, a iznimno najdulje do 45 dana;

– na zahtjev nadležnog inspektora posrednik je dužan u roku od 48 sati dostaviti ugovor u digitalnom obliku;

– po obavljenom poslu naručitelj i izvođač prema prethodno potpisanome ugovoru potpisuju izjavu (koja je dio ugovora) kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla.

Poslodavac je dužan posredniku isplatiti naknade za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla, za razliku o dosadašnjih osam dana od dana ispostave računa (bez obzira na završetak posla).

Mogućnost zarade obavljanjem studentskih poslova najčešće je izražena radnim satom. Zakon uvodi minimalnu naknadu koja se računa tako da se iznos minimalne brutoplaće u RH podijeli sa 160. Za 2018. godinu, a nakon stupanja Zakona na snagu, osnovom  izračuna primjenjuje se satnica od 21,50 kuna. To je osnovna, minimalna mogućnost zarade, ali ne i preporučena zarada, već zarada vrijednosno, novčano raste sukladno zahtjevnosti posla, posebnim uvjetima, potrebnim znanjima i vještinama ili posjedovanju nekih licencija, odnosno osposobljenosti za obavljanje određenog posla. Za svaku kalendarsku godinu resorno Ministarstvo donosi odluku o iznosu minimalne neto satnice/naknade po satu za obavljanje studentskih poslova. Naznake su da će Vlada RH povećati minimalnu brutoplaću u idućoj godini te da će minimalna studentska satnica biti oko 23 kune.

Trenutačno stanje – vrlo dinamično

Niz drugih stvari, koje susrećemo u svakodnevnom radu, a koje će Zakonom biti poboljšane, pojednostavit će rad, bolje regulirati međusobne obveze i prava, ubrzati rad sudionika toga poslovnoga odnosa.

Kao i sve što je novo, a posebno nešto takvo – sveobuhvatno, vrlo radikalno u odnosu na prijašnji rad, stvara početne probleme u radu. Uvođenje novih odredbi Zakona, a posebice onih koje studentima moramo dati na uvid, po potrebi im i objasniti da točno znaju što su njihove obveze i uvjeti za rad,  stvorilo je prividne gužve. Studente i poslodavce upoznali smo s novim Zakonom objavama putem naše službene internetske stranice, Facebookove stranice i elektroničkom poštom. Svakodnevno ažuriramo pojedine odredbe i naputke za postupanja pri dolasku u Studentski servis i Studentski centar. Pripremili smo mnogo pomoćnih radnih materijala i listića kojima studentima pomažemo da što prije riješe razlog svojega dolaska, ali da i ne odlaze neobavljena posla. Od početka stupanja Zakona na snagu velik je broj objava na internetskoj i Facebookovoj stranici, a studentima i poslodavcima poslali smo više od deset tisuća mejlova. Ovim putem molimo sve studente i poslodavce da prije dolaska u Studentski servis pogledaju što je najnovije na stranicama STUC-a i da pregledavaju elektroničku poštu. Osim toga, svakodnevno dobijemo mnoštvo upita putem telefona, e-pošte i, najviše, putem inboksa na Facebooku, a odnose se najviše na pojašnjenje novoga načina izdavanja ugovora i podataka koji su potrebni za izdavanje.

Takvim pristupom nastojimo odredbe Zakona i postupanja približiti korisnicima, da na što brži i „bezbolniji“ način prođemo to „prijelazno razdoblje“ i da zakon što prije donese pozitivan utjecaj na unaprjeđenje tehnologije i procesa u načinu poslovanja. Namjera nam je da Zakon u svim segmentima unaprijedi posredovanje i ubrza tijek postupka administrativne realizacije kroz status ugovora (izdan – obračunan – plaćen – isplaćen).

Djelatnost posredovanja Studentskoga servisa

Djelatnost je posredovanja Studentskog servisa, prije svega, obrada tržišta studentskoga rada i pronalaženje studentskih poslova koji studentima daju priliku zaraditi. Velik broj studenata tako neposredno, svojim radom i trudom, dođe do novčanih sredstava koja im omogućuju bolji standard studiranja i života općenito. Naknadu (proviziju) koju studentski servisi kao posrednici obračunaju i naplate poslodavcima koriste za podmirivanje neznatnih troškova posredovanja, a u gotovo apsolutnom iznosu za poboljšanje studentskoga standarda, ponajprije smještaja i prehrane studenata. Stoga i spominjemo posrednu korist koju kroz korištenje prehrane i smještaja studenata imaju svi studenti, bez obzira na to rade li posredovanjem servisa, a nužno nisu ni članovi Studentskoga servisa.

Dugogodišnja je tradicija rada studenata posredovanjem Studentskoga servisa u Osijeku. Ove godine, 23. studenoga, obilježeno je punih 55 godina organizirane prehrane i zapošljavanja studenata u Osijeku, a nešto kasnije, krajem 60-ih godina prošloga stoljeća, počelo se organizirano i stanovati, u tada

novoizgrađenom studentskom domu.

Naknade i doprinosi porasli za 0,5 %

Naknade za obavljeni studentski posao i doprinosi propisani za tu vrstu rada u ukupnom iznosu porasli su sa 17,50 % na 18 % netoiznosa naknade izvođaču. Dakle na netozaradu studenta pri izdavanju računa poslodavcu obračunava se 18% naknade i doprinosa. Novih 0,5 % naknada je za financiranje kulturnih, športskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje provode studenti i studentske organizacije, a isključivo su namijenjene studentima. Raspodjelu tih sredstava temeljem javnoga poziva raspodjeljuje povjerenstvo koje čine članovi koje je izabrao studentski zbor visokoga učilišta osnivača posrednika i članovi koje imenuje posrednik.

Važna novost proizišla iz novoga Zakona o obavljanju studentskih poslova

Na snagu stupa Pravilnik o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u obavljanju studentskih poslova

Nastavno na Temu broja prethodnoga 42. broja Sveučilišnoga glasnika, objavljenoga 14. prosinca 2018. – koje najvažnije odredbe i promjene donosi nedavno usvojen Zakon o obavljanju studentskih poslova (stupio na snagu 8. studenoga 2018.) te koje su prve posljedice njegove praktične primjene – u ovome tekstu bit će predstavljene i najvažnije odredbe, promjene i novosti u Zakonu i proizišle iz Zakona, a vezane uz posrednike, odnosno studentske servise.

  • Tko može imati studentski servis?  

Djelatnost posredovanja, odnosno studentski servis, može imati studentski centar koji je kao ustanovu osnovalo visoko učilište ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard. Naknada-provizija koju studentski servisi kao posrednici obračunaju i naplate poslodavcima, a iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču, koristi se za podmirivanje neznatnih troškova posredovanja, a u gotovo apsolutnom iznosu za poboljšanje studentskoga standarda kroz poboljšanje smještaja i prehrane studenata.

  • Zakon je jasno istaknuo (postrožio i ograničio) uvjete za obavljanje djelatnosti posredovanja

Trenutačno u RH pri zapošljavanju studenata posreduje četrnaest studentskih servisa. Neki od servisa posredovanje obavljaju u sastavu studentskoga centra ili visokoga učilišta koji nemaju organiziranu prehranu i/ili smještaj studenata ili je ono organizirano u nedovoljnoj mjeri. Zakonom su propisani uvjeti za nastavak rada postojećih studentskih servisa, ali i uvjeti koje je potrebno ispuniti za nove posrednike-studentske servise.

  • Minimalan broj smještajnih jedinica i minimalan broj sjedećih mjesta za prehranu

Uz zahtjev Ministarstvu za obavljanje djelatnosti posredovanja, u kojem su navedeni dokazi o ispunjavanju propisanih uvjeta, popis lokacija na kojima se namjerava obavljati djelatnost posredovanja, zatim odgovarajući prostor i oprema, odgovarajući broj zaposlenika te podatci o podmirenim obvezama za doprinose, poreze i druga javna davanja, studentski centri ili visoka učilišta moraju ispuniti i uvjete vezane uz prehranu i smještaj studenata. Određeno je i Zakonom definirano:

– minimalno 12 % izgrađenih i useljivih smještajnih jedinica od ukupnoga broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta i

– osiguravanje usluge studentske prehrane s minimalno 5 % sjedećih mjesta od ukupnoga broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika.

Mišljenje o ispunjavanju uvjeta daje Povjerenstvo koje odlukom imenuje ministar nadležan za visoko obrazovanje. Članovi Povjerenstva koje čine predstavnici Ministarstva, Hrvatskoga studentskog zbora i Zajednice studentskih centara RH predloženi su ministru. Rješenje o obavljanju djelatnosti posredovanja zahtjevom se obvezno obnavlja nakon pet godina.

Vezano uz to važno pitanje, koje će sve sadašnje i buduće posrednike dovesti u isti položaj, a u skladu sa Zakonom, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijet će Pravilnik o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u obavljanju studentskih poslova. Ministarstvo je Nacrt prijedloga Pravilnika uputilo na javno savjetovanje koje je bilo otvoreno  od 28. studenoga do 28. prosinca 2018., a Pravilnik će ubrzo stupiti na snagu. Taj će model osigurati svima jednaku početnu poziciju i ravnopravnu raspodjelu provizije na području cijele RH. Ispunjavanjem uvjeta za otvaranje studentskoga servisa poboljšat će se i studentski standard u mjestima gdje do sada nisu bili organizirani prehrana i smještaj studena

Minimalna satnica za obavljanje studentskih poslova – 23,44 kune

Za svaku kalendarsku godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH donosi Odluku o iznosu minimalne neto satnice/naknade po satu za obavljanje studentskih poslova. Za razdoblje od stupanja Zakona na snagu pa do kraja 2018. godine ona je iznosila 21,49 kuna. Odlukom ministrice Blaženke Divjak propisana je minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu za 2019. u iznosu od 23,44 kune neto. Ta odluka stupa na snagu i primjenjuje se od  1. siječnja 2019. godine.

 

STUDENTSKI POSLOVI UZ KOJE SE MOŽE I TREBA STUDIRATI

Dugogodišnja je tradicija rada studenata posredovanjem Studentskog servisa u Osijeku. Godine 2013. proslavljeno je 50 godina organizirane prehrane i zapošljavanja studenata u Osijeku, a nešto poslije, krajem 60-ih godina prošlog stoljeća, počelo se organizirano se i stanovati, u tada novoizgrađenom studentskom domu.
Tijekom tog dugog niza godina mjenjale su se i vrste poslova koje studentima donosile dodatnu zaradu, što im je ponekad bio jedini izvor i jedini prihod za studiranje ili im je, u većini slučajeva, poboljšavao studentski standard. Sinonim rada, posredovanjem Studentskog servisa, dugo godina za studente bio je teški fizički rad, kopanje, utovari i istovari i drugi teži fizički poslovi, odnosno čišćenje i pospremanje za studentice. No, danas su ovi poslovi zastupljeni u sve manjoj mjeri, jer nam je razvoj tehnologije donio nove vrste poslova, koji od studenta traže više stručnosti, dodatnih znanja i vještina, odgovornosti, a koji su time mladima bliži, svakodnevni i zanimljiviji. Široka je lepeza poslova koje prema zahtjevu poslodavca nudimo studentima i za koje se studenti ovisno o svojim znanjima, željama, vještinamate i sklonostima, ali najprije prema svom slobodnom vremenu i potrebama, odlučuju za njega. Tko? Što? Gdje? Koliko? Kada? Pitanja su na koja svakodnevno odgovaramo putem oglasa na našim stranicama.

TELEKOMUNIKACIJE I MARKETING

AK-call-centar-slider-640x436-1-347x236Danas su studentima najdostupni poslovi iz područja telekomunikacija, marketinga, raznih prezentacija, promocija i rada u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu, te trgovačkim centrima. Za studente se posebno zanimljivim pokazao rad na arheoloških iskopavanjima, ali i stručniji poslovi u građevinarstvu, administrativni poslovi, zatim poslovi anketiranja na tržištu javnog mijenja, dostava pošte, rad u skladištu, tiskarstvu, novinarstvu, rad u jedinici prometne mladeži i već spomenuti poslovi utovara i istovara, te čišćenja, ali ti posljednji u sve manjoj mjeri. Zainteresiranost studenata za posao ovisi o tomu koliko student može zaraditi i o vremenu kada ga obavlja. Unatoč činjenici da se svi poslovi koji su u ponudi odrade, možemo sa sigurnošću reći da su najtraženiji i najbolje prihvaćeni poslovi u večernjim i noćnim satima, krajem tjedna i vikendom, te u doba ljetnih i zimskih praznika.
Zaradu studenata dogovaramo, a poslodavci je najčešće iskazuju kroz cijenu odrađenog sata ili odrađenog posla, a ponekad i prema ostvarenom rezultatu u obavljanju zadanog posla. Visina moguće zarade po satu vidljiva je u našem cjeniku i kreće se od 17,00 kuna za jednostavnije poslove, do čak četrdesetak kuna za poslove za koje su potrebna posebna znanja, poput znanja stranih jezika, informatike ili neka druga. Pojave se i nove vrste posla, za koje u prvom trenu moramo u suradnji sa studentom i poslodavcem pronaći ne samo odgovarajuću cijenu, nego i naziv posla.
S pravom možemo reći da je tržište studentskoga rada mini preslika općeg stanja na tržištu rada u Hrvatskoj i EU. Zanimljivo je da se i poslodavci, tražeći kvalitetnu, dobro obrazovanu i mobilnu radnu snagu, često odlučuju za studente te se radnim vremenom prilagođavaju studentima, što u konačnici znači da se niz poslova obavlja onda kada studenti imaju više slobodnog radnog vremena.

Zašto naslov „Studentski poslovi uz koje se može i treba studirati“?
Inače, posredovanjem Studentskog servisa mogu raditi svi redoviti studenti s bilo kojeg Sveučilišta ili Visokog učilišta u RH, koji redovito pohađaju predavanja, ispunjavaju sve obveze i polažu ispite. Unatoč svemu što studentski život nosi, uz samo studiranje, svakom je studentu važno da zadrži status redovitog studenta, stoga s pravom kažemo da su to poslovi uz koje se može i treba studirati.

„PLAĆENA STRUČNA PRAKSA“
Velik broj studenata nakon završetka fakulteta svoje zaposlenje i „novo radno mjesto“ nađe upravo kod onog poslodavca kod kojega je radio tijekom studiranja, tako da studentski rad možemo nazvati nekom vrstom neobavezne, plaćene stručne prakse, koja se kroz život pokaže potpuno opravdanom i u ova teška vremena otvara vrata nekih poslodavaca. Velika gospodarska kriza u svijetu, recesija i svi oblici koji su doveli do općenitog pada standarda, u nekoj su se mjeri odrazili i na tržište studentskoga rada. Količina ponuđenih poslova studentima koji su radili i ukupan promet novca otprilike su isti kao i do početka recesije, ali je u našem slučaju izostao uzlazni trend, koji je bio prisutan u našem poslovanju do 2008. godine. Usprkos svemu, sigurno i odgovorno možemo izjaviti da ni ova kriza nije narušila dugogodišnji sklad na relaciji poslodavac – posrednik- student, sklad koji rezultira zadovoljnim naručiteljem posla te adekvatno i uglavnom na vrijeme plaćenim studentom, a sve to zasnovano na uzajamnom poštovanju, koje se odražava na međusobnom ispunjavanju obveza.

POHVALA STUDENTIMA I POSLODAVCIMA
Iz svega navedenog lako je zaključiti kako Studentski servis u Osijeku svojim dugogodišnjim kvalitetnim radom pomaže studentima tijekom studiranja, što dokazuju svi dosadašnji uspješno realizirani poslovi i brojne ostvarene suradnje. Valja pohvaliti osječke studentice i studente jer na veliki broj određenih poslova gotovo nema primjedbi poslodavaca, što je znak da studenti poslove obavljaju marljivo, stručno, na vrijeme i vrlo odgovorno. Također, poslodavci, partneri Servisa, odgovarajućom zaradom plaćaju odrađeni posao.
S vjerom kako će se višegodišnja tradicija poslovanja nastaviti i s budućim studentima svih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, Studentski servis u Osijeku nastavlja marljivo raditi s ciljem doprinosa kvaliteti i poboljšanju standarda studentskoga života svakoga studenta kojemu je to u interesu.
Tihomir Milinović
Rukovoditelj Studentskog servisa

(tekst objavljen u Sveučilišnom glasniku, 9. listopada 2015.)